HKK je 3. rujna 2010. predao zahtjev MZOŠ-u kojim se traže izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kako bi se uvela mogućnost obrazovanja kod kuće.

HKK u svom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona govori o promjenama dijela Zakona koji se odnosi na obvezno obrazovanje. Obvezno obrazovanje u Hrvatskoj podrazumijeva osnovnoškolsko obrazovanje, tj. osam razreda osnovne škole.

Za razliku od Slovenije i Crne Gore, Hrvatska nema Zakon o osnovnoj školi, niti Zakon o osnovnom obrazovanju i odgoju, već ima jedan Zakon koji obuhvaća i osnovno i srednje obrazovanje. Vjerojatno bi i iz te pozicije trebalo pokušati razumijeti priloženo (zbunjujuće) očitovanje Ministarstva.

U Sloveniji je obvezno osnovnoškolsko obrazovanje kod kuće omogućeno od 1996. godine, a u Crnoj Gori barem od 2003. godine.

Obvezno obrazovanje kod kuće (u Hrvatskoj bi to značilo prvih osam razreda osnovne škole), po slovenskom modelu, odlikuje se sljedećim značajkama:

Obveze i prava roditelja i djeteta koje se obrazuje kod kuće

  • Roditelj ne mora imati minimalnu stručnu spremu.
  • Ne postoji minimalan socio-ekonomski status koji roditelj mora zadovoljiti.
  • I samohrani roditelji imaju pravo obrazovati svoju djecu kod kuće.
  • Roditelj ne mora biti kvalificirani učitelj.
  • Roditelj nema obvezu angažiranja kvalificiranog učitelja.
  • Roditelj i dijete nemaju pravo na državna financijska sredstva u svrhu obrazovanja kod kuće.
  • Roditelj i dijete nemaju pravo na pomoć od strane škole u smislu članka 42. Zakona (Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi).
  • Roditelj mora pismenim putem obavijestiti školu tri mjeseca prije početka školske godine da želi svoje dijete obrazovati kod kuće. To vrijedi za svaku školsku godinu, bez obzira obrazuje li se dijete kod kuće ili ne.

Provjera znanja

  • Na kraju godine, od početka svibnja do kraja lipnja, dijete mora pristupiti godišnjoj provjeri znanja.
  • Ukoliko dijete ne zadovolji na godišnjoj provjeri znajna, ima pravo na ponovnu provjeru znanja prije početka školske godine.
  • Ukoliko ne zadovolji ni nakon ponovne provjere znanja, narednu školsku godinu mora nastavu pohađati u školi.

Obveze i prava škole

  • Dijete je upisano u školu—ima status učenika i škola vodi uobičajenu dokumentaciju o učeniku, baš kao kad bi učenik redovno pohađao nastavu.
  • Škola nema obvezu organizirati pomoć roditeljima i djetetu u smislu članka 42. Zakona (Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi).
  • Škola nema obvezu organizirati materijale za pomoć roditelju i djetetu u provođenju obrazovanja kod kuće (upute za roditelje, zadaci i problemi za vježbu, i sl.).
  • Roditelj, u dogovoru s školom u koju je dijete upisano, može dogovoriti pohađanje nastave iz pojedinih predmeta, korištenje školskih resursa, te sudjelovanje u raznim školskim aktivnostima. Škole same odlučuju na koji način, u kojoj mjeri i hoće li uopće dogovoriti takav oblik suradnje između roditelja i škole.
  • Mogućnost prisustva roditelja na godišnjoj provjeri znanja dogovara roditelj s školom u koju je dijete upisano.

Provjera znanja

  • Predmetni nastavnik, u školi u kojoj je dijete upisano, ima obvezu pripremiti godišnju provjeru znanja.
  • U prva tri razreda provjerava se znanje iz maternjeg jezika i matematike.
  • Od četvrtog do šestog razreda provjerava se znanje iz maternjeg jezika, matematike i jednog stranog jezika.
  • U ostalim razredima provjerava se znanje iz svih predmeta.

U nastavku je odgovor MZOŠ-a, koji objavljujemo uz dopuštenje HKK-a.